poseta bhms
Zimska poseta školi hotelijerstva BHMS

BHMS iz Lucerna, jedna od najboljih škola hotelijerstva, ponovo organizuje posete i dane otvorenih vrata za buduće studente. Posetite kampus i proverite da li je ova škola pravi izbor za vas!

DATUMI ZIMSKE POSETE: 15 – 17. decembar 2022.

Open day: 16. decembar 2022.

Business and Hotel Management School vam u okviru studijske posete obezbeđuje:

  • dva noćenja na kampusu u centru Lucerna
  • obroke u univerzitetskoj kantini (doručak, ručak i večeru)
  • obilazak kampusa, učionica i studentskih domova
  • obilazak grada Lucerna i najveih znamenitosti
  • razgovore sa direktorom škole, profesorima i studentima
  • obilazak kancelarije za prakse i akademske savetnike
  • priliku za individualne konsultacije i rešavanje svih dilema na licu mesta

BHMS ne pokriva troškove prevoza, pa je veoma važno da kupite avio karte na vreme!

Prijavite se za posetu univerzitetu popunjavanjem upitnika na ovom linku, a mi ćemo vas kontaktirati kako bismo vam pomogli u organizaciji.

Rok za prijave je 9. decembar

poseta bhms
poseta bhms
poseta BHMS

Ako se pitate da li su studije hospitality-ja pravi izbor za vas…

Studije hospitality-ja su spoj teorije i prakse. Obuhvataju poslovnu administraciju, ljudske resurse, marketing, finansije, poslovnu informatiku, ekonomiju, finansijsko upravljanje, neke oblasti prava i, u velikoj meri, komunikaciju. Ukoliko se opredelite za kulinarski smer, neki predmeti odnose se samo na menadžment u ugostiteljstvu ili na izradu menija, upravljanje hranom i pićem.

Cilj studija hospitality-ja je da vas opremi setom veština koje možete primeniti u bilo kojoj oblasti rada. U toku studija, praksa u hotelima i restoranima je obavezna, kako bi studenti stekli praktično iskustvo u nacionalnim i internacionalnim kompanijama i dobili preporuke za zaposlenje nekon studija.

U tekstu Šta podrazumevaju studije hospitaitija i gde ih studirati? možete saznati mnogo više o ovoj perspektivnoj oblasti.

Ako se pitate zašto baš Švajcarska…

Švajcarska je zemlja koja je tradicionalno referenca za najbolje studije ove vrste. Studije su tako koncipirane da možete dobiti diplomu, već nakon prve godine, koja je priznata svugde u svetu, imate plaćenu praksu u ovoj zemlji ili bilo gde na svetu!

Ako se pitate zašto Business and Hotel Management School…

Business and Hotel Management School jedna je od najprestižnijih škola za menadžment u hotelijerstvu. Članica je Bénédict Switzerland group koja je osnovana 1928. godine, a njen sistem obrazovanja godišnje prođe preko 15.000 studenata. Sa sedištem u najposećenijem gradu u Švajcarskoj, Lucernu, BHMS godišnje primi oko 900 studenata koji se pripremaju za perspektivnu karijeru u polju menadžmenta u hotelijerstvu i ugostiteljskoj industriji.

Pored BHMS diplome, svi studenti dobijaju diplome partnerskih univerziteta širom sveta, što garantuje da će obezbediti karijeru na vrhunskim menadžerskim pozicijama u oblasti međunarodnog biznisa i menadžmenta u hotelijerstvu.

Možete studirati Hospitality Management, Business Management, Culinary Arts. Više o ovom univerzitetu možete pročitati u ovom tekstu na našem blogu.

 

Poseta univerzitetu će vam omogućiti da rešite dileme i da na vreme pripremite svoju aplikaciju. a zainteresovani studenti će imati na raspolaganju razgovore sa predstavnicima škole i studentima, ali i da detaljno upoznaju univerzitet i Lucern. Popunite upitnik na ovom linku i rezervišite svoje mesto za ovu jedinstvenu posetu!

 

Za dodatna pitanja i informacije o putovanju u Švajcarsku i posetu univerzitetu BHMS, slobodno nam se obratite putem sledeće kontakt forme. 

poseta bhms
Studentska viza za Austriju: sva uputstva na jednom mestu

Svake godine od juna do avgusta studentska viza za Austriju postaje jedna od gorućih tema naših studenata. Uvek je mnogo pitanja i dilema, a uslovi za dobijanje vize podložni su zakonskim promenama. U ovom tekstu dajemo vam informacije i uslove koji su na snazi za akademsku godinu 2021/2022.

Državljanima zemalja koje ne pripadaju Evropskoj uniji je potrebna viza (boravišna dozvola) da bi mogli da borave u Austriji duže od 90 dana. Postoji više različitih vrsta viza za Austriju, a ona koja treba našim studentima zove se Nacionalna viza za boravak preko 90 dana, ili “D viza”. Cena ove vize iznosi 140 EUR i plaća se u gotovini u evrima.

Postoje dva načina na koja možete da podnesete zahtev za studentsku vizu Austrije:

  • Možete da aplicirate za vizu u Srbiji
  • Možete da aplicirate za vizu i po dolasku u Austriju (samo ukoliko imate biometrijski pasoš).

Bolje da studenti podnesu prijavu kada već stignu u Austriju, jer u isto vreme apliciraju i za boravišnu dozvolu.

studentska viza za austriju
studentska viza za austriju

PROCES APLICIRANJA ZA VIZU PO DOLASKU U AUSTRIJU

Potrebna dokumentacija za prvo podnošenje zahteva:

  • Popunjen formular koji se može preuzeti na sledećem linku. Formular možete takođe popuniti pri odlasku u magistrat, gde ćete moći da nađete besplatan primerak;
  • Važeći pasoš
  • Izvod iz matične knjige rođenih
  • Jedna fotografija za biometrijski pasoš (3,5 x 4,5 cm) kola ne sme biti starija od 6 meseci
  • Potvrda o prijavi boravka (Meldezettel);
  • Dokaz o mestu boravka tj. ugovor iz studentskog doma ili o iznajmljivanju stana. Ukoliko iznajmljujete stan ili pak živite kod prijatelja, neophodno je da vam stanodavac odnosno nosilac ugovora ispuni sledeći obrazac (Wohnrechtsvereinbarung);
  • Potvrda o prijemu na studije (Zulassungsbescheid), odnosno (Studienblatt) i (Studienbestätigung). Ukoliko je student vanredan, treba da priloži potvrdu o pohađanju kursa nemačkog jezika;
  • Potvrda o nekažnjavanju iz zemlje porekla, koja ne sme biti starija od 6 meseci;
  • Dokaz o zdravstenom osiguranju. Primere osiguravajućih kuća možete naći ovde.

Studenti uglavnom uzimaju Wiener Gebietskrankenkasse“ (WGKK). Sa  potvrdom o prijavi boravka – tzv. Meldezettel, potvrdom o prijemu na studije, tzv. Zulassungsbescheid, odnosno Studienblatt i Studienbestätigung (i/ili kursu jezika) i pasosem odlazite na sledecu adresu:

  • Dokaz o obezbeđenim sredstvima za život, kao i potvrdu o poreklu novca. Iznos je propisan na osnovu uzrasta studenata,  a u zavisnosti od toga, cifru treba pomnožiti sa 12 meseci i dobijeni iznos dokazati izvodom iz vašeg računa u banci.
  1. Ispod 24 godine –515,30 € mesečno
  2. Iznad 24 godine – 933,06 € mesečno

Zahtev za studentsku vizu se mora podneti lično. Ukoliko ne vladate dobro nemačkim jezikom, imate pravo da povedete jednog prevodioca ili osobu od vašeg poverenja koja dobro vlada jezikom. Osim toga, sa službenicima u magistratu možete komunicirati i na engleskom jeziku.

Navedena dokumenta se predaju u kopijama, ali je neophodno da na uvid priložite i originalna dokumenta.

Dokumenta koja nisu na nemačkom jeziku se moraju prevesti od strane sudskog prevodioca i overiti. Sledeća dokumenta zahtevaju diplomatsku overu ili apostil pečat (ukoliko ih posedujete):

  • Izvod iz matične knjige rođenih (ukoliko nemate internacionalni);
  • Izvod iz matične knjige venčanih;
  • Potvrda o razvodu braka;

Prvi zahtev za vizu se podnosi u Magistratu 35 (MA 35) na sledećoj adresi: Dresdner Straße 93, 1200 Wien.

Po novom zakonu, koji je stupio na snagu 1. septembra 2018. godine, odluku o dobijanju studentske vize nadležne institucije moraju da donesu u roku od 90 dana od dana predavanja zahteva.

Podnošenje zahteva za studentsku vizu se plaća, a ukupna cena iznosi između 160 i 174,30 €.

Napomena: u određenim slučajevima se od vas mogu tražiti i dodatna dokumenta kao što su: kopije svih strana pasoša, potvrdu o poreklu novca na računu (napismena potvrda od roditelja, kao i njihovi podaci, koji potvrđuju finansiranje svoje dece za određenu sumu) i u retkim slučajevima platnu listu osobe koja finansira studenta.

PROCES APLICIRANJA ZA VIZU U SRBIJI

Kada dobijete potvrdu da ste primljeni na fakultet u Austriji, potrebno je da predate zahtev za studentsku boravišnu vizu. Zakazivanje se vrši telefonskim putem ili e-mailom. Zahtev se predaje lično. Obrada zahteva za studente može potrajati tri meseca.

  • Skreće se pažnja na to da se naplaćuje samo podnošenje zahteva. Nisu predvidjene dodatne naplate za izdavanje vize. Svi obrasci su besplatni!
  • Obavezno je da podnosioc zahteva za vizu lično dodje u Ambasadu (izuzeta su deca mlađa od 16 godina).
  • Sva dokumenta se moraju predati u originalu i sa fotokopijom.
  • Ambasada zadržava pravo da zahteva dodatna dokumenta.

Potrebna dokumentacija:

  1. Obrazac zahteva za vizu, popunjen i sa potpisom, za svakog podnosioca zahteva bez obzira na uzrast. Primerak formulara ćete naći u prilogu email-a. U nekim slučajevima može se zahtevati dodatni obrazac i dodatna fotografija. Obrazac zahteva za vizu mora biti popunjen na nemačkom ili engleskom jeziku.
  2. Pasoš ili putna isprava, koja važi još najmanje tri meseca nakon isteka vize uz fotokopiju (prva strana i poslednja Šengenska viza) + kopija
  3. Stari pasoš + fotokopija (svih relevantnih stranica)
  4. Jedna fotografija pasoškog formata
    Svi zahtevi za izdavanje viza moraju sadržati dve biometrijske fotografije u boji, bez obzira na uzrast podnosioca zahteva, koje ispunjavaju sledeće kriterijume: ne smeju biti starije od šest meseci, svetla pozadina, veličina 3.5 x 4.5 cm, lice mora da obuhvata 2/3 fotografije, pogled prav neutralan izraz lica, zatvorena usta.
  5. Putno zdravstveno osiguranje koje ispunjava sledeće kriterijume:
    da važi u svim zemljama Šengenskog sporazuma (ne samo u Austriji ‒ austrijska „E- Card“ nije dovoljna!)
    da pokriva sumu od najmanje 30.000 EUR
    period važenja osiguranja mora biti adekvatan periodu važenja vize
    sedište osiguravajućeg društva mora biti u Austriji ili nekoj od zemalja članica Evropske unije.
    Možete da prikazete i osiguranje iż Srbije (SRB/A3 ili da zaključite putno osiguranje na duži period (napr. na 6 meseci – 90 dana).
  6. Original dopis austrijskog fakulteta ili škole o upisu (Zulassungsbescheid). Ukoliko vam nisu poslali poštom, dovoljan je i samo dopis koji ste imali sa školom/fakultetom putem mejla, koji treba da odšampate i dostavite kao dokument. + kopija
  7. Potvrda od fakulteta (sa prevodom) + index + kopija (svih relevantnih stranica) iz matične zemlje ili diploma o završenom dosadašnjem školovanju
  8. Dokaz o obezbedjenom smeštaju (to može biti ugovor o kupovini odnosno zakupu od domaćina u Austriji i pismena izjava pozivaoca o smeštaju. Druga opcija je dokaz da ste primljeni u studentski dom, a taj dokaz može biti uplata smeštaja u domu). Ukoliko su troskovi za smestaj do 304,45 €, potrebna je navedema mesecna suma novca iz liste, a u koliko su isti veci, potrebno je prikazati i dodatna novcana sredstva.
  9. Izvod iz kaznene evidencije MUP-a iz matične zemlje (dokaz da niste osudjivani). Taj dokument se dobija u nadležnom MUP-u u Srbiji, ne stariji od tri meseca, preveden na nemački od strane sudskog tumača.
  10. Izvod iz matične knjige rodjenih sa prevodom na nemački jezik overenim od strane sudskog tumača ili internacionalni
  11. Potvrda o finansijama (za osobe mladje od 24 godine: 552,53 EUR/mesečno; iznad 24 godine 1.000,48 EUR/mesečno).2 Ovu cifru treba pomnožiti sa 12 meseci i dobijeni iznos dokazati izvodom iz vašeg računa u banci).
    Umesto izvoda računa u banci, dokaz o finansiranju se može priložiti i u vidu garantnog pisma (Haftungserklärung) za sve vreme trajanja studija. Potrebna je kopija pasosa (svih relevantnih stranica), i dokaz o prihodima obveznika izdrzavanja u Austriji.

Zahtev za vizu se predaje u Ambasadi Austrije u Beogradu.
Rad sa strankama u vezi sa vizama: od ponedeljka do petka, 09.00-11.00 časova. Kontakt:
Sime Markovica 2
11000 Beograd
Tel: (+381/11) 33 36 500

DODATNE NAPOMENE

Ambasada Austrije vaš zahtev prosledjuje nadležnoj instituciji u Austriji na obradu i odlučivanje. Po dobijanju odgovora, Ambasada Vas blagovremeno obaveštava o ishodu. Ambasada nema uvid u obradu zahteva niti u dužinu obrade istog.

Sva dokumenta na srpskom treba predati sa prevodom na nemački od strane sudskog tumača. Dokumenta treba da se donesu – ako drugačije nije navedeno – u originalu. Prilikom podnošenja zahteva plaća se iznos od € 140,00.

Do odobrenja boravišne dozvole koje se ceka u matičnoj zemlji, imate pravo na boravak u zemljama šengenskog sporazuma od 90 dana u period od šest meseci sa srpskim pasošem. Dozvoljeni boravak od 90 dana nije vezan za kalendarsku godinu već za period od poslednjih šest meseci.

Gde možete izvaditi uverenje o nekažnjavanju?
Uverenje o nekažnjavanju se vadi na šalterima MUP-a gde je prebivalište studenta. Moraćete da popunite zahtev za izdavanje uverenja koje ćete dobiti na šalteru, priložite identifikaciju i dobićete uplatnicu kako biste platili taksu za ovo uverenje. Taksa iznosi oko 1000 dinara. S obzirom na situaciju, ove godine je MUP pokrenuo i uslugu izdavanja ovog dokumenta elektronskim putem preko sajta eUprava. Rok za obradu zahteva je 15 dana i uverenje stiže na kućnu adresu. Link: https://euprava.gov.rs/usluge/4875

Gde možete izvaditi izvod iz matične knjige rođenih?
Izvod iz matične knjige rođenih se može izvaditi u opštini rođenja. Možete tražiti domaći izvod iz matične knjige rođenih koji onda morate da prevedete na nemački jezik kod sudskog tumača, a možete da tražite i međunarodni izvod iz matične knjige rođenih. Prilikom vađenja izvoda potrebno je platiti taksu u iznosu od 440 dinara (domaći) ili 740 dinara (međunarodni) i priložiti zahtev za izdavanje izvoda (možete ga preuzeti na šalteru).

Šta je SRB/A3?

SRB/A3 je obrazac/potvrda pomoću koje se državljanin Srbije koji je otputovao u Austriju na privremeni boravak može lečiti.
Da bi ostvarili pravo na leĉenje u inostranstvu potrebno je da pre puta pribavite dvojezični obrazac ako putujete u zemlju sa kojom imamo zaključen međunarodni sporazum o socijalnom osiguranju, odnosno da pribavite „Potvrdu o korišćenju zdravstvene zaštite u inostranstvu” ako putujete u zemlje sa kojima nemamo takav sporazum. Potvrdu, odnosno odgovarajući dvojezični obrazac izdaje isključivo Republički fond za zdravstveno osiguranje u mestu prebivališta. U slučaju da je izdat odgovarajući dvojezični obrazac – troškove zdravstvene zaštite će namiriti RFZO, a u slučaju da je izdata pomenuta potvrda – RFZO će troškove refundirati (u celini ili delimiĉno). Za vreme boravka u inostranstvu, osigurano lice može da koristi zdravstvenu zaštitu samo u zdravstvenim ustanovama koje su u sistemu javnog zdravlja strane države. Osigurano lice koje je koristilo zdravstvenu zaštitu u inostranstvu se, sa originalnom medicinskom i računskom dokumentacijom, obraća Direkciji Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, Beograd, sa zahtevom za naknadom troškova pružene zdravstvene zaštite.

Kontakti sudskih tumača za nemački:

Na internet stranici Ministarstva pravde Republike Srbije možete pronaći spisak svih sudskih tumača na teritoriji Srbije, a na posebnom linku i spisak svih sudskih tumača na teritoriji Vojvodine.
Link: https://www.mpravde.gov.rs/tekst/13861/elektronska-evidencija-stalnih-sudskih- prevodilaca-i-tumaca.php
Link za sudske tumače u Vojvodini: http://www.puma.vojvodina.gov.rs/tumaci.php

Svi studenti koji su koristili Via Academica usluge i aplicirali preko nas na austrijske univerzitete, mogu nam se javiti da besplatno dobiju dodatne instrukcije za studentske vize za Austriju.

Kao i uvek, Via mentorke se trude da vam pruže celokupnu pomoć za studije u inostranstvu, od početnog savetovanja, do samog odlaska na studije.

PROČITAJ JOŠ

Motivaciono pismo za studije i stipendije u inostranstvu
Kada bismo naše studente pitali šta im je najteži deo cele aplikacije na studije u inostranstvu sigurno da bismo dobili […]
Students
Niste ispunili uslove za A levels ili IB za upis na željene studije? Via Academica ti nudi rešenje! ✅
Znamo kako ispitni rokovi umeju biti stresni i obeshrabrujući za sve učenike i da se lako može desiti da ne […]
trendovi u obrazovanju za 2021. godinu
Trendovi u obrazovanju za 2021.

Koji su trendovi u obrazovanju, čemu nas je naučila 2020. godina i šta možemo da očekujemo u narednoj?

U ovom tekstu Via mentori ti prednose rezultate svetskih istraživanja i svoje iskustvo

ONLINE_STUDY_EXPO

TREND BR. 1: Pomoć agencija za studije u inostranstvu za odabir odgovarajućeg programa

Sve više budućih studenata i roditelja traži pomoć stučnjaka pri upisu na studije u inostranstvu. Kada ste na samom početku procesa, veliki broj informacija deluje veoma zbunjujuće, procedure su ponekad veoma složene, a pritom za svaki program postoje specifični uslovi za upis. Zato agencije imaju ključnu ulogu pri donošenju odluke o najboljem programu i univerzitetu za vas.

Uloga agencije je da vas vodi kroz sve faze aplikacionog procesa; savetuje vas pri izboru programa u skladu sa vašim željama, uspehom i mogućnostima; da vas informiše o rokovima, upisu i uplatama školarine, ali i da vam pomogne da aplicirate za stipendije i ostvarite svoj san o studijama u inostranstvu. Dodatna prednost jeste to što vas dobra i pouzdana agencija povezuje i sa regruterima univerziteta, kako biste dobili informacije iz prve ruke.

Via Academica kroz sajmove studija i stipendija u inostranstvu, već tri godine dovodi najbolje univerzitete na naše prostore, kako biste razgovarali sa njihovim predstavnicima (regruterima) i upoznali ponudu univerziteta. Kvalitetna veza agencija i univerziteta vam omogućava da dobijete pouzdane informacije, kao i da postavite očekivanja.

U ovom procesu od velike važnosti je odnos poverenja sa agencijom, zato što se ona bavi veoma važnim pitanjem, a to je akademska budućnost i obrazovanje pojedinca.

Nedavna istraživanja pokazala na svetskom nivou pokazala su veliki porast broja ljudi koji su zahvaljujući agencijama uspešno aplicirali na studije u inostranstvu, od 14% u 2014. do 22% u 2020. godini. Očekuje se da ovaj procenat bude još veći u narednoj godini, a detaljna predviđanja možete pogledati u ovom tekstu koji je objavio ICEF – International Consultants for Education and Fairs.

trendovi u obrazovanju digitalizacija obrazovanja

TREND BR. 2: Digitalizacija obrazovanja

Digitalizacija nije budućnost, već sadašnjost! Tako je i u oblasti obrazovanja.

U ovoj godini, zbog pandemije Kovida-19 obrazovanje je prošlo kroz ubrzani proces digitalizacije. Svi svetski univerziteti morali su da se prilagode merama prevencije virusa i da predavanja i materijale za učenje prebace u digitalni prostor. Štampane knjige zamenili su audio-vizuelni materijali koji zahvaljujući interaktivnom sadržaju pomažu studentima da neke oblasti brže savladaju. Obrazovanje u ovoj godini, nije samo digitalizovano, već i personalizovano, što znači da svaki student može da bira gde i kada će učiti.

Zato smo ove godine u maju i oktobru organizovali online sajmove STUDY EXPO, sa velikim brojem interaktivnih opcija kako bismo našim studentima i roditeljima pružili što sličnije isksustvo u odnosu na sajmove koji su prethodnih godina održani u nekoliko regionalnih gradova.

TREND BR. 3: Brzina prilagođavanja

Ove godine takođe se ispostavilo da je brzina prilagođavanja jedna od najvažnijih veština, bilo da ste učenik, student ili zaposleni. Oni koji ne mogu da odole izazovima vremena gube ritam i sporije se razvijaju u profesionalnom smislu Zato će i u narednim godinama fleksibilnost biti od velike važnost i jedna od najvećih prednosti svakog pojedinca.

Online studiranje nije lako, ali ima svojih prednosti, a to je sticanje novih veština, mogućnost uspostavljana digitalnog kontakta sa ljudima širom sveta, a sve to kao deo pripreme za nove modele obrazovanja i poslovanja. Na sličnu temu možete pročitati i tekst naših mentora o zanimanjima budućnosti.

Ipak, bez obzira na promene koje se dešavaju, obrazovanje je uvek u trendu. Sigurnu i uspešnu karijeru uvek pratiti ne samo kvalitetan kurikulum već i kompletno iskustvo učenja, studiranja i prilagodjavanja novim uslovima i okolnostima.

trendovi u obrazovanju brzina prilagodjavanja

Via Academica je i ove godine uspešno odgovorila na izazove i dala doprinos digitalizaciji obrazovanja i drugim promenama kroz koje smo zajedno prošli. Nadamo se da ćemo i u 2021. godini nastaviti da se razvijamo, kako u online. tako i u offline svetu!

Želimo vam srećne praznike, i mnogo uspeha u narednoj godini!

JOŠ KORISNIH TEKSTOVA

fulbright stipendija
EU Business School Via Academica Study Abroad
TU WIen
studije inostranstvo prednosti mane 8 stvari koje vam niko nije rekao via academica
8 stvari koje vam niko nije rekao o studiranju u inostranstvu

Sigurno postoji šansa da imate nekog prijatelja koji je studirao u inostranstvu. Verovatno si sedeo/la kod kuće diveći se slikama Ajfelovog tornja na instagramu, novom *šik* izgledu svog prijatelja, ili si slušao/la beskrajne priče o studiranju u inostranstvu. Dok sve ove priče daju neku sliku iz bajke, kako izgleda iskustvo u inostranstvu, ovi prividi izostavljaju neke vrlo važne detalje. Nemojte me shvatiti pogrešno – većinom, šta vidite i čujete je istina. Studiranje u inostranstvu stvarno jeste neverovatno. Da, definitivno treba da studirate u inostranstvu ako vam se ukaže prilika. Međutim, studiranje u inostranstvu nije uvek tako lako, prijatno i magično kao što izgleda. Nastavite sa čitanjem i otkrijte 8 stvari koje Vam ne govore o studiranju u inostranstvu!

 

1. Zaista morate da učite!

Većina mojih prijatelja se vratila kući, pričajući kako su sva predavanja bila ’prelaka’. Iako mnogi inostrani studenti primećuju da predavanja nisu toliko stresna, možda čak i jednostavnija, i dalje su tu testovi koje treba položiti i domaći zadaci koje treba završiti. Lako može da te povede to iskustvo i da počneš da kaskaš, zato ne dozvoli da te prijatelji zavaravaju – i dalje si u školi!

2. Moguće je da ti se ne dopadne!

Dok je većina studenata u inostranstvu, koje sam upoznala u toku godinu dana rada za kompaniju Student travel, oduševljena iskustvom tokom studija u inostranstvu, tu su uvek oni kojima se nije svidelo. Neki se čak i vrate kući. Za neke od ovih studenata, biti daleko od kuće prvi put u životu je izazov, za druge to je užasno iskustvo ili teskoća da se priviknu na drugačiju kulturu. Koji kog da je razlog, moguće je da ti se ne svidi, i to je u redu.

 

studije stipendije inostranstvo via academica

3. Potrošićeš DOSTA novca

Iako izabrani program u inostranstvu košta jednako kao i onaj u tvom gradu, potrošićeš mnogo novca. Budžet. Uštedi koliko god možeš novca pre nego što odeš na studije u inostranstvo. Ponesi više novca nego što ti je potrebno. Taj novac će ti biti od koristi kada tvoji najbolji prijatelji isplaniraju vikend putovanje u poslednjem momentu!

4. Možda će ti, i verovatno hoće, nedostajati kuća

Za mnoge, studiranje u inostranstvu je najdalja distanca i najduže vreme provedeno van kuće. Ovo, kao i iscrpljujuća putovanja, Facebook fotografije prijatelja iz rodnog kraja koje izazivaju FOMO (strah od propuštanja zabavnih događaja), i život u potpuno novom okruženju može da izazove veliku nostalgiju za  domom. Bilo to na tvoj rođendan (ja sam plakala kao beba na moj prvi rođendan daleko od kuće!), Dan zahvalnosti, ili bilo koje popodne, pre ili kasnije, osećaćeš malu nostalgiju za domom. To je u redu, i u potpunosti normalno. Izbegavaj da previše razmišljaš o tome, i umesto toga fokusiraj se na ispunjavanje svojih dana novim ljudima, mestima i stvarima koje te okružuju.

 

bocconi italija upis studije stipendije via academica

5. Kulturni šok – to stvarno postoji

Zapravo, toliko stvarno, da postoje čak i stadijumi koji opisuju ovu pojavu (fenomen):

Stadijum medenog meseca – oduševićeš se i bićeš fasciniran/a svim aspektima tvog novog privremenog doma.

Stadijum frustraciije – male stvari, kao sto je lutanje po gradu ili nepoznavanje lokalnog jezika počeće da te iritira.

Stadijum navikavanja – polako ali sigurno, naći ćeš načine da se prilagodiš novoj kulturi. Raspitivanje o lokalnoj kulturi u skoli, ili upoznavanje ljudi iz okoline su odlični načini da se poradi na tome.

Stadijum prihvatanja – počećeš da prihvataš činjenicu da nisi lokalac  i  da nikada nećeš moći u potpunosti da se uklopiš u kulturu tvog domaćina i da su ove razlike u redu, i ne sprečavaju te da živiš izbalansiran, srećan svakodnevni zivot.

Najveći aspekti kulturalnog šoka koje sam doživela u Italiji bili su dobacivanje i birokratija. Oba su podjednako dosadna i frustrirajuca. Vremenom, naučila sam da ignorišem “Ciao Bella” i “Ciao Bionda”. I dalje imam problem da razumem italijanski briokratski haos od “sistema”, i u potpunosti sam odustala od toga!

 

education academia scholarship

6. Možda doživiš ’obrnuti’ kulturni šok!

Iako mnogi ne dožive ’obrnuti’ kulturni šok (onaj osećaj kada se vratite kući, međutim ’vaš dom’ nekako nije više vaš dom) mnogi ga ipak osete. Za neke, on se manifestuje kao izražavanje tuge prilikom povratka kući, problema prilikom sastajanja sa starim prijateljima ili jednostavno osećaja da vaše srce pripada nekom drugom gradu. Međutim, ovaj obrnuti, kao i kulturni šok u određeno vreme prođe.

7. Loše stvari se uvek dešavaju

Dok doživljavaš mnoge divne stvari u inostranstvu postoji šansa da ćeš iskusiti i neke loše. Moguće je da će te neko opljačkati, možeš biti bolesam/ma ili se izgubiti, primiti neke loše vesti… kao i kod kuće,stvari nisu uvek savršene. Ipak ovi izazovi i frustrirajući momenti čine studiranje u inostranstvu iskustvom za pamćenje. Kad sam se posle studiranja vratila kući osećala sam se samostalno i znala sam kako da izbegnem ovakve situacije.

8. Uprkos svemu, studiranje u inostranstvu će biti jedno od najlepših iskustava u tvom životu!

Dobro, ovo nije zapravo tajna, ali nećeš u to zaista verovati ukoliko sam/a ne iskusiš studiranje u inostranstvu. Pa šta čekaš? Poseti tvoj odabrani kampus i počni sa planiranjem!

Catalina,

Miss Adventures Abroad blog

 

Ukoliko imaš pitanje u vezi sa studijama i stipendijama u inostranstvu, pošalji nam besplatan upit popunjavanjem FORME i dobićeš odgovor u najkraćem mogućem roku. 

II Mariborska gimnazija – stipendije za srednjoškolce sa Balkana

Škola koja priprema svoje đake za nastavak studija na najprestižnijim univerzitetima u inostranstvu

 

Dragi gimnazijalci,

II Mariborska gimnazija, kao i svake godine do sada, raspisuje konkurs za 9 stipendija koje se dele đacima koji dolaze iz bivših jugoslovenskih republika. Program prema kome se vrši nastava u ovoj gimnaziji je IB (INTERNATIONAL  BACCALAUREATE) što je program međunarodne mature priznat svuda u svetu.

Međunarodna matura je poznat i u svetu renomiran dvogodišnji preduniverzitetski program  nastave na engleskom jeziku koji omogućava kvalitetno obrazovanje i pripremu kandidata za studiranje na univerzitetu. Program traje dve godine i završava sa međunarodnom diplomom koja je priznata na svim najpoznatijim svetskim univerzitetima.

Za stipendiju mogu konkurisati đaci nakon završene druge godine školovanja u gimnaziji. Od kandidata se očekuje odličan uspeh u prvoj i drugoj godini gimnazije i odlična ocena iz maternjeg jezika, matematike i engleskog jezika. Poželjno je da su kandidati aktivni u dodatnim akademskim i/ili vanškolskim aktivnostima.

Stipendija uključuje školarinu ali ne troškove vize, putne troškove i smeštaj u đačkom domu i zdravstveno osiguranje. Troškovi studentskog smeštaja su oko 2500 eur na godišnjoj bazi, a dodatni troškovi su još oko 600 eur za ekskurziju i neke vannastavne aktivnosti. Ovi troškovi mogu biti plaćeni na rate.

Srednjoškolci moraju biti svesni činjenice da su zahtevi programa međunarodne mature akademski, da je nastava svih predmeta na engleskom jeziku i da se kandidati moraju adaptirati novoj sredini u đačkom domu i školi.

Oni koji žele da konkurišu morali bi da ispune sledeće uslove:

USLOVI:

  • završene dve godine gimnazije
  • ne više od 17 godina starosti
  • odličan uspeh
  • aktivno učestvovanje u vanškolskim aktivnostima
  • znanje engleskog jezika.

 

POTREBNA DOKUMENTACIJA:

  • ispunjena prijava (Application form 2018)
  • fotokopija svedočanstva prvog razreda i prvog polugodišta drugog razreda gimnazije
  • potvrde o vanškolskim aktivnostima
  • preporuka.

Više o prijavi možete pronaći na linku.

Rok za prijavu: 15. 4. 2018. (prijava mora biti primljena do tog datuma), a izbor kandidata biće napravljen na osnovu prijave i razgovora sa svakim kandidatom.

Ako vam je potrebna pomoć pri apliciranju, javite nam se na office@viacademica.com i pružićemo vam potrebne informacije ili pomoć pri samom apliciranju.

Vaš Via Academica Tim

[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]

Ukoliko imate pitanja vezana za studiranje u inostranstvu, kontaktirajte nas popunjavanje besplatnog upita ispod i odgovorićemo vam u najkraćem mogućem roku. 

    Via Academica Bocconi studije stipendije upis biznis menadzment Italija 2019 2018
    Discover Your Talent – Rani upis na Bocconi u Milanu

    Univerzitet Bocconi u Milanu i ove godine raspisuje konkurs za učenike treće godine srednje škole koji žele da godinu dana unapred osiguraju upis osnovnih studija na ovom Univerzitetu

    Za sve srednjoškolce koji su trenutno treća godina, a razmišljaju već o upisu osnovnih studija na Univerzitetu Bocconi u Milanu, Discover your talent (Otkrij svoj talenat) je jedinstveni program koji im omogućava da polažu prijemni i osiguraju svoja mesta na ovom univerzitetu školske 2020/2021. godine.

    Rok za apliciranje na ovaj program otvoren je 28. marta, a trajaće do 5. juna 2019.

    Aplikacioni proces je skoro identičan kao za osnovne studije, dostavljaju se CV, motivaciono pismo, pisma preporuke su opciona ali vam mi preporučujemo da ih ipak dostavite), kao popunjena online aplikacija. Ako imate položen SAT ili ACT test dostavljate rezultate, ako ne, polagaćete Bocconi test u Milanu 28. juna 2018. Ovo je ujedno i prilika da obiđete kampus Univerziteta, slušate predavanja uglednih profesora, doživite pravo iskustvo studiranja koje vas čeka za godinu dana.

    Sertifikati jezika se ne traže za apliciranje u okviru ovog programa, ali se dostavljaju naknadno, najkasnije do kraja februara 2020. Srednjoškolsku diplomu dostavljate kada završite srednju školu i položite maturu, dakle najkasnije do kraja jula 2020.

    Rezultati Discover Your Talent programa se objavljuju u oktobru 2019. kada ćete znati da li ste upisali program po svojoj želji. Bitno je da znate da u istoj aplikaciji možete da izabere dva programa, odnosno navedete prvi i drugi izbor, a to svakako morate naglasiti i u motivacionom pismu.

    Programi osnovnih studija koji se nude:

      1. International Economics and Management
      2. International Economics and Finance
      3. Economics and Social Sciences
      4. Economics, Management and Computer Science
      5. Economics and Management for Arts, Culture and Communication
      6. International Politics and Government
      7. World Bachelor in Business – program u kome menjate tri univerziteta, tri kontinenta i dobijate diplomu sve tri institucije. Za ovaj program procedure su malo drugačije i još uvek nisu izašli rokovi za narednu godinu.

    Redosled rokova za rani upis izgleda ovako:

      • upisni rok: 28. mart – 5. jun 2019.
      • Bocconi test u Milanu – 28. jun 2019.
      • Rezultati upisa – oktobar 2019.
      • Regulisanje vize je od marta do jula 2020.
      • Sertifikat jezika dostavljate do maja 2020.
      • Diplomu srednje škole dostavljate do jula 2020. 

    Ne zaboravite da će biti potrebno da platite troškove upisa (application fee) koji iznose 100 eura i taj iznos se ne refundira ukoliko se ne upišete. Više detalja o plaćanju možete videti na ovom linku.

    Ako vam je potrebna pomoć pri apliciranju ili dodatne informacije o polaganju Bocconi ispita, pozovite nas na +381 66 23 64 36 ili pošaljite upit na office@viacademica.com. Daćemo vam informacije o školama u kojima možete upisati pripreme, i o specifičnim karakteristikama dokumentacije.

    Želimo vam puno sreće!

    Vaš Via Academica Tim

    Ukoliko imate pitanja vezana za studiranje u inostranstvu, kontaktirajte nas popunjavanje besplatnog upita ispod i odgovorićemo vam u najkraćem mogućem roku. 

      bocconi-via academica
      Saveti za roditelje koji upisuju decu na studije u inostranstvu

      Dragi roditelji, Vi koji čitate ove redove revnosnije od naših studenata, odlučili smo da vama posvetimo ovaj tekst koji će vam pomoći da bez većih stresova prođete kroz proces aplikacije vašeg studenta na studije u inostranstvu. Saveti za roditelje su podjednako važni kao i saveti za studente jer vi podjednako učestvujete u aplikacionom procesu. Vama, koji se osećate odgovornim za budućnost vašeg deteta, verovatno cela ova stvar deluje prilično stresno i nije da je baš kao odlazak na plažu, ali postoji način da kroz ceo proces prođete bezbolno i da svom budućem studentu pružite podršku pri apliciranju na studije.

      saveti za roditelje za upis na studije u inostranstvu

      Prava informacija zlata vredi

      Kao što smo već pisali u tekstu Predrasude pri apliciranju na studije, postoje razna uvrežena mišljenja oko toga ko to ide na studije u inostranstvo i da li će Vaše dete biti jedno od njih. Stvar je prilično jednostavna, morate se dobro informisati i u skladu sa tim delovati. Dakle, negde između druge i treće godine srednje škole (za Bachelor studije) ili na trećoj godini fakulteta (za Master studije) dete mora imati jasnu viziju da li želi da studira u inostranstvu i na kom jeziku će to učiniti. Vaš zadatak je da ih u ovoj fazi motivišete da urade akademsku i profesionalnu orijentaciju, da upišu školu jezika, da polažu neki od međunarodno priznatih testova jezika, da urade stručnu praksu u nekoj firmi (sigurno imate neke prijatelje ili poznanike kojima trebaju stažisti, a i Via Academica nudi brojne mogućnosti za praksu, saznajte više na linku), da ih šaljete na letnje škole jezika u inostranstvu ili na seminare u zemlji.

      Na vama je da im napravite temelje na kojima će oni kasnije graditi svoju aplikaciju.

      upis na studije u inostranstvu via academica

      Kako finansirati studije u inostranstvu

      Svi znamo da je ovaj deo uvek nekako kamen spoticanja bez obzira kakva je vaša finansijska situacija. Veoma mali broj roditelja ima jasnu predstavu o tome koliko novca je potrebno da bi njihovo dete otišlo u inostranstvo na studije. Pre svega, bilo bi dobro da štedite za ovako nešto jer je obrazovanje najbolje ulaganje koje možete da pružite svome detetu.

      Ako ipak niste tako nešto učinili ranije postoje i druge opcije na raspolaganju poput – studentskih kredita, umanjenja školarine na osnovu finansijske situacije porodice, studentskih stipendija itd. Ako je vaše dete bilo vredno u školi ili aktivno u vannastavnim aktivnostima svakako da će moći da iskrči sebi put i obezbedi neku vrstu umanjenja školarine. Pritom, većina studenata koji dolaze s naših prostora, a studiraju u inostranstvu, paralelno i radi. Da, pustite svoje dete da radi, nađe studentski posao u toku studija, da zarađuje novac online i da stiče iskustvo.

      Možda mislite da će ga rad u kafiću ili čuvanje tuđe dece odvući od studija, međutim, mnogi primeri naših studenata su pokazali upravo suprotno. Studenti koji rade u toku studija brže se osamostaljuju i postižu svoje karijerne ciljeve lakše, dobri su timski radnici i generalno se lakše prilagođavaju na različite okolnosti i radne sredine. Mnogi univerziteti u inostranstvu imaju službu koja pomaže studentima da lakše nađu stažiranje ili studentski posao, a nakon studija i posao u njihovoj struci.

      Bodrite svoje dete da stiče radno iskustvo gde god mu se ukaže prilika, činite mu uslugu.

      saveti za roditelje za upis na studije u inostranstvu via academica

      Sigurnost i bezbednost u toku studija u inostranstvu

      Počnimo prvo od zdravstvenog osiguranja – svaki student koji aplicira za studentsku vizu obavezan je i da plaća zdravstveno osiguranje zemlje u kojoj će studirati. To pokriva sve za šta bi Vaše dete inače imalo potrebe da se obrati lekaru, od prehlade do uganuća zgloba na fudbalu ili ujeda insekata na koje je vaše dete alergično. Tražiće vam i lekarski karton, izvod da je vaše dete vakcinisano i istorijat bolesti ako postoji.

      Što se generalne bezbednosti vašeg deteta tiče, postoje određena pravila koja svakako treba poštovati. Ma koliko zemlja bila sigurna za život postoje oblasti koje treba izbegavati, pravila koja bi trebalo poštovati i držati se onoga „When in Rome, do what Romans do“. Evropske zemlje su definitivno na listi najbezbednijih za studije, kao i Australija koja osim visoko-kvalitetnog školskog sistema ima i visoke standarde što se tiče bezbednosti. Bitno je da imate redovnu komunikaciju, da se povežete sa ljudima koji su već svoju decu poslali, da posetite svoje dete kad imate prilike za to (da i Vi imate neke koristi od tih studija da malo turistički posetite nova mesta) i to je najviše što možete da učinite.

      U svakom slučaju, preterana briga neće sprečiti stvari da idu svojim tokom i svakako neće pomoći Vašem detetu da se snađe u tuđini.

      saveti za roditelje za upis na studije u inostranstvu via academica

      Upis na studije donosi mnogo stresa

      Znamo da je ovo lakše reći nego učiniti ali morate da projektu –slanje deteta na studije u inostranstvo – pristupite sa što manje stresa i tenzije. Dakle, ako krenete da se pripremate na vreme i ako pratite korake u apliciranju nema razloga da budete pod stresom i da ga prenosite na svoje dete. Odbijenica za studije na određenom univerzitetu nije kraj sveta, a plan A ne mora uvek da bude najbolji plan koji će studentu obezbediti vrhunsku karijeru.

      Najbolje škole ne moraju uvek da nude najbolje uslove studentima i svako može procvetati u nečemu za šta nije ni sanjao da ga može interesovati. Akademska i profesionalna orijentacija je svakako bitan korak u biranju struke kojom će se budući student baviti. Bachelor studije služe tome da se student oblikuje i usvoji opšta primenjiva znanja, a Master studije da ga usko profilišu. Pauziranje između Bachelor i Master studija je nekada čak i poželjno te nemojte svoje dete napadati i forsirati da nastavlja studije jedne za drugima ako tako ne želi.

      Dakle, manje stresa, više vremena za planiranje i razrađivanje taktike i pametne izbore.

      upis na osnovne studije u inostranstvu za srednjoskolce saveti via academica

      Kada i od koga tražiti pomoć za upis na studije u inostranstvu

      Čuli ste verovatno bezbroj puta „Pusti me, mogu ja to sam/sama“. Verovatno je da mogu, sigurno je da bi mogli kad bi se potrudili i tome posvetili baš dosta vremena, ali stvari ne treba prepuštati slučaju.

      Studenti završnih godina srednjih škola ili studija, ne samo da moraju da razmišljaju o budućnosti, već i o haljinama za maturu, prijemnom ispitu, maturskom ispitu, rastanku od dosadašnjeg društva i početku nečeg novog i nepoznatog. Iako apliciranje na studije ne bi trebalo da predstavlja bauk svakako da nije ni najlakši posao koji ćete uraditi uz popodnevnu kafu.

      Moraćete da izvadite puno dokumenata (finansijska dokumentacija ume da bude jako kompilikovana), verovatno ćete to sve raditi u poslednjem času jer „neko“ nije pazio na rokove, jurićete iz škole jezika u srednju školu, moliti profesore za potpis za preporuku, voziti dete da pokupi samo još jedan papir, da se slika za vizu i isfotokopira nešto u nedelju uveče. Nije lako, ali zato ste Vi tu!

      Ovaj tekst nastao je na osnovu brojnih susreta sa roditeljima i budućim studentima. Osluškivali smo vaša pitanja, nedoumice i potrebe. Na osnovu toga smo i napravili paket usluga: od pronalaženja pravog programa i Savetovanja sa mentorom jedan-na-jedan, do asistiranja pri pisanju dokumenata, upućivanje na kvalitetnog sudskog tumača, popunjavanje aplikacije, pomoć pri prikupljanju Vaše finansijske dokumentacije itd. Znamo šta može i kako da se iskomplikuje, zato to možemo i da rešimo.

      Ako se ipak odlučite da u ovu avanturu upustite sami sa svojim budućim studentom, želimo vam svakako puno sreće. Za svaki slučaj, pročitajte ovaj tekst nekoliko puta u toku apliciranja da se podsetite najvažnijih momenata i faza aplikacionog procesa.

      Srećno!

      Vaš Via Academica Team

      Ukoliko imate pitanje u vezi sa studijama i stipendijama u inostranstvu, pošaljite nam besplatan upit popunjavanjem upitnika ispod, i dobićete odgovor u najkraćem mogućem roku. 

        7 načina da odabereš najbolji studijski program u inostranstvu
        Ko ide na studije u inostranstvo?

        Predrasude koje vladaju među studentima

        Prošavši kroz veliki broj aplikacija za studije u inostranstvu, od biranja pravog programa do pisanja ozloglašenog Motivacionog pisma, naišli smo na niz primera gde predubeđenja dovode do grešaka i stvaranja dodatnog stresa kod studenata koji se prijavljuju. Aplikacija za studije je potpuno individualna stvar, svako prolazi kroz preceduru na neki svoj način i ma koliko saveta da pročitate na internetu, pazite se, nije sve što stoji online istina i ne apliciraju svi studenti na isti način (o kategorizaciji ćemo pričati nekom drugom prilikom). Zbog toga smo rešili da se pozabavimo najčešćim predrasudama i pokušamo da ih demistifikujemo. Generalizacija i predrasude u bilo čemu su najveći neprijatelji pojedinca i zdravog, razvijenog društva.

        saveti za roditelje za upis na studije u inostranstvu via academica

        Školovanje u inostranstvu rezervisano je isključivo za decu genijalce?

        Prva grupacija koju smo spomenuli, deca genijalci, je ona koja uglavom bude regrutovana za ostanak u zemlji i rad na matičnom fakultetu. Dakle, ovakvi studenti ili đaci srednjoškolci, koji pokažu izvanredne rezultate iz određene oblasti obično ostanu u zemlji na nekom državnom Univerzitetu i tu napreduju od mesta asistenta do mesta docenta, nekada pomoćnog profesora ili profesora. Jako mali broj njih ode u inostranstvu na dalje usavršavanje što je velika greška.

        Nažalost, veliki broj zemalja Zapadne Evrope, Australije i Severne Amerike je daleko ispred nas po naučnim metodama, istraživanjima, novitetima u nauci. Nema ničeg pogrešnog u tome da se napreduje na matičnom univerzitetu u zemlji, ali je uvek preporučljivo da vidite kako to neko drugi radi. Tako da, dragi studenti, nemojte se plašiti da ćete u konkurenciji imati hiljadu genijalaca koji će vas istisnuti iz konkurencije, veće su šanse da ih nema uopšte.

        I dragi genijalci, probajte da barem deo svog studentskog veka provedete negde van svog matičnog fakulteta, znači će vam u svakom smislu.

        upis na osnovne studije u inostranstvu za srednjoskolce saveti via academica

        Školovanje u inostranstvu rezervisano je isključivo za one koji imaju puno novca?

        Studenti koji imaju dosta novca idu u inostranstvo na studije – još jedan od mitova koji ćemo vam upravo demistifikovati. Da, imati novac da se plate studije je svakako dobra stvar i olakšica. Međutim, to svakako nije presudno ako ste čvrsto rešili da steknete međunarodno iskustvo.

        Cena godine studija u nekim evropskim zemljama je daleko niža nego kod nas u regionu. Začuđeni ste? Studiranje u Češkoj je besplatno ako studirate na češkom jeziku, u Nemačkoj, Francuskoj i Austriji je godina studija od 300-1500 evra, studiranje u Finskoj je besplatno, u Norveškoj takođe, Belgija, Estonija, Poljska…sve su to zemlje gde možete studirati jeftinije nego u zemljama Zapadnog Balkana (pričamo o državnim univerzitetima). Pritom, sa studentskom vizom možete raditi pola radnog vremena (20h nedeljno), veliki broj univerziteta daje stipendije, umanjenja školarine na osnovu primanja porodice.

        Ako zaista želite da studije nastavite negde u inostranstvu novac zaista nije nešto što treba zaista da vas brine jer znate već – ko hoće nađe način, ko neće nađe razlog.

        skolovanje u inostranstvu - via academica

        Školovanje u inostranstvu rezervisano je isključivo za one koji imaju vrhunski prosek?

        I dolazimo do dela gde postoji uvreženo verovanje da morate biti odlikaš, prosek 5.0/10.0 da biste uopšte pomislili na studije u inostranstvu. Još jedna zabluda – komisiji koja će pregledati vašu aplikaciju je mnogo bitniji vaš profil kao internacionalnog studenta nego vaš prosek ocena. Bitnije im je da vide da ste bili učesnik vannastavnih aktivnosti, da li ste deo neke organizacije, kako vidite sebe i svoju karijeru (ovde Motivaciono pismo igra krucijalnu ulogu), kako mislite da će te studije doprineti vama i vašoj zajednici a kako ćete vi stečeno znanje usvojiti i preneti tamo gde je najpotrebnije.

        Uvek volimo da kažemo klijentima – prva najvažnija stvar kod apliciranja na studije je da imate kompletnu dokumentaciju, druga najvažnija stvar i žila kucavica vaše aplikacije je vaše Motivaciono pismo, koje sa CV-jem treba da formira logičnu celinu. Univerzitetske komisije žele da prime studente koji će se lako uklopiti u međunarodnu sredinu, koji imaju viziju i ideju šta bi posle studija i kako da svoje znanje najbolje da upotrebe.

        Dakle, hrabro u aplikaciju i nemojte sebe etiketirati!

        Studiranje u inostranstvu je oduvek bila tema poput dobitka na lotou: Uvek se dešava nekom drugom i sve zavisi od nekih spoljnih faktora na koje mi prosto ne utičemo. Naprotiv, vi zaista utičete na svoju aplikaciju, ako uplatite više tiketa veće su šanse da ćete dobiti premiju – to isto važi i za studije! Aplicirajte na više programa, prilagodite svoju dokumentaciju zahtevima, nemojte birati samo Ivy League i univerzitete poput Cambridge-a i Oxford-a, ima toliko dobrih univerziteta za koje nismo ni čuli (tu je vaš mentor savetnik koji će da vam sastavi personalizovani spisak programa (PSP) i skrati vam i tu muku), i pošaljite aplikaciju što pre!

        Želimo vam puno sreće!

        Vaš Via Academica Team

        Ukoliko imate pitanje u vezi sa studijama i stipendijama u inostranstvu, pošaljite nam besplatan upit popunjavanjem upitnika ispod, i dobićete odgovor u najkraćem mogućem roku. 

          srednja škola u inostranstvu srednjoškolske razmene u americi i evropi
          Avanturistički put do samopouzdanja – srednjoškolska razmena u Americi

          Aninu priču o srednjoškolskoj razmeni možete pratiti i na našem You Tube kanalu, a prvi deo pogledajte ovde.

          [/vc_column_text][/vc_column]

          [/vc_row]

          Nisam upoznala ni jednog profesora koji se nije zabrinuo kada bi neko od njegovih đaka loše uradio test. Njihova odgovornost je bila da nas zainteresuju za materiju i nauče do nekog zadovoljavajućeg nivoa, gde svako ko je hteo da bude najbolji morao je nešto malo i svog truda da uloži.

          Zovem se Ana Lazarević i rođena sam u Beogradu, gde sam i odrasla. Do polaska u srednju školu živela sam u predgrađu, naselje Sremčca, a potom se preselila na Banovo brdo, po polasku u XIV gimnaziju, na Vračaru. Gimnaziju sam pohadjala 3 godine pre nego što sam roditelje ubedila da me pošalju u Ameriku, na završnu godinu.

          Bilo je to jedno sasvim obično popodne. Dok sam izlazila sa drugarima sa časa neko mi je u dvorištu samo prosledio flajer. Od njega je sve počelo. Čim sam došla kući, rekla sam roditeljima da želim da idem i da što pre moramo da započnemo proces. Ja sam bila ta koja je ideju plasirala roditeljima i pogurala ih da odemo na razgovor. Za mene je to bila jedinstvena prilika da upoznam drugi svet, u koji sam na kratko, 2 godine pre toga, imala prilike da zavirim. Takođe, moj ujak živi u Americi, i tamo sam imala prilike da odem i provedem jedan letnji raspust posle 7. razreda osnovne škole. Za avanturistu poput mene, to je bio jedan veoma uzbudljiv i interesantan raspust gde sam možda već tada sebi zacrtala da jednog dana opet dođem u taj deo sveta na duži period.

          Dakle, kažu tajming je čudesan, i ja mogu da potvrdim da sam se našla u pravo vreme, na pravom mestu kada sam dobila flajer koji me je pokrenuo da ostvarim nešto što sam možda podsvesno zacrtala. Proces nije bio naporan i komplikovan, ali je najteži deo za mene bio poziv porodice i upoznavanje preko telefona. Pre toga smo razmenili par e-mailova i slika, ali telefonski poziv je bio nešto što je po pravilima trebalo da se odradi pre odlaska. Sećam se da sam bila veoma nervozna i uzbudjena. Pisala sam govor par dana i zamišljala kako će ta interakcija preko telefona teći; Govor sam navežbala do perfekcije! Imala sam papir ispred sebe sa svim što sam želela da kažem, kao i odgovore na pitanja koja su mogli da mi postave. Dakle, sve sam isplanirala. Ring, ring, javio se jedan od roditelja i sve je teklo po planu. Onda se istom razgovoru priključio i drugi roditelj sa komentarima i pitanjima, gde sam ja zaboravila sve što sam spremila. Odlučila sam da se ne osvrćem više na beleške. Pitanja se više i ne sećam, jer je to bilo davne 2005. godine, ali se dobro sećam da su ostavili vrlo prijatan utisak na mene. Tada sam shvatila, ili potvrdila, da je moja odluka bila pravi potez.


          Glavni razlog zbog koga sam izabrala Kaliforniju je moj ujak koji i danas živi tamo, ali i zbog moje posete nekoliko godina pre toga. Ta država je bila najskuplja od svih ponudjenih država Amerike, ali nisam se pokajala ni jednog trenutka. U tih godinu dana boravka u Kaliforniji ujaka sam videla svega dva puta. Sećam se da mi je lokalna kordinatorka, koju sam takođe videla na početku i na kraju mog boravka, savetovala da u prvih dva meseca ne pričam puno sa ujakom i sa svojima već da se skoncentrisem na učenje i usavršavanje engleskog jezika. Svrha mog odlaska bila je da upoznam kulturu, tradiciju i način života koji su vodili tipični Amerikanci. Da se sa njima upoznam i postanem deo porodice, samim tim i da mi oni dočaraju Ameriku iz njihovog ugla.

          Bila je sredina avgusta kada sam odletela za San Francisko, gde me je dočekala šestočlana porodica sa velikim natpisom “Welcome Ana” i balonima. Bio je to momenat kada sam u isto vreme bila i prestravljena i vrlo uzbuđena da upoznam strance koji su me dočekali na ovako divan način i spremali se da postanu moja nova porodica, na neko vreme.

          Moje prvo oduševljenje se dogodilo još u kolima na putu do kuće. Bila je to malo duža vožnja, kako je aerodrom 80 km od gradića u kome smo živeli, i samim tim smo imali dosta vremena za razgovor. Tada sam shvatila koliko dobro baratam engleskim jezikom, pošto je do tada sve bila simulacija na časovima u školi. Dakle, kada se nađete sa ljudima koji ne pričaju vaš maternji jezik, jedino vam preostaje da se izrazite kako znate i umete na njihovom jeziku. Već posle nekoliko rečenica sam shvatila da mi uopšte ne ide loše, i da može biti samo bolje. Oni su mi pomagali tako da sam učla neverovatnom brzinom. Mislim da sam posle nekoliko nedelja boravka i komunikacije samo na engleskom naučila više nego svih onih godina naprednih kurseva u školi u Beogradu. Čak se sećam komentara moje mame posle nekog vremena, “Pa ti si zaboravila srpski!” Nije baš tako bilo, ali kada učite da razmišljate na stranom jeziku, nije jednostavno da se brzo prebacite sa jednog na drugi jezik. Kada se malo uvežba, to kasnije postane spontano i lagano bez mnogo razmišljanja.

          U školu Casa Grande sam se pojavila neposredno pred početak, i na moje veliko iznenađenje mogla sam da izaberem predmete za celu godinu. To je bilo nešto totalno novo i super, kako u Srbiji tako nešto, nažalost, ne postoji. Savetnik koji je bio zadužen za celu generaciju učenika me je vrlo ljubazno primio i pomogao u svemu sto se tiče pripreme, odabira predmeta i kasnije promene nekih predmeta. Mogu da kažem da je on taj koji mi je najviše pomogao u akademskom smislu, ne samo u srednjoj školi, nego i za ono sto sledi kasnije.

          Koliko se sećam, imala sam svega 6 predmeta, što je bilo vrlo lagano za nas iz Evrope. Ne znam da mi je i jedan predmet predstavljao problem. Čak se i ne sećam da sam učila za bilo koji od testova više od par dana pre toga. Sistem je po meni bio savršen, gde smo najviše učili i vežbali na časovima. U nekim momentima, sećam se, osećala sam se kao neki genije. Pitala sam se da li profesor stvarno mora tako sporo da objašnjava materiju. Takav osećaj sam najviše imala na časovima matematike, gde su drugi tražili moju pomoć i asistenciju. Iskreno, posle XIV gimnazije i profesora koga sam imala, sve je delovalo kao boza. Ako školu niste voleli do tada, verujem da će vam ovo iskustvo promeniti mišljenje i dobićete dozu samopouzdanja, ako vam je ikada tako nešto nedostajalo. U mom  slučaju je to bilo tako što se tiče matematike, jer sam čak u jednom polugođu bila i nedovoljna iz istog predmeta u XIV gimnaziji, a u ovogm okruženju sam bila na totalno drugoj strani spektra.

          Vrhunac mog zadovoljstva je bio kada sam saznala da postoji odbojkaški tim, kao i svi ostali sportovi kojima želite da se bavite, po sezonama. Dakle u jesen, ja sam se opredelila za odbojku, i kako sam i ranije nešto malo trenirala, izabrali su me za prvi tim. Iskreno, nisam imala pojma šta to znači i da ćemo imati treninge više puta nedeljno, putovati na utakmice i družiti se van treninga. Štaviše, bilo je vrlo popularno biti u jednom od Varsity timova, kako su ih zvali. Čak sam i na kraju sezone, potpuno neočekivano, dobila MVP (most valuable player) nagradu. Na proleće sam nastavila sa sportom i oprobala se u plivanju i atletici.

          Sve u svemu, škola kao institucija je bila nesto totalno drugačije nego na šta sam navikla u Srbiji i profesori su bili više kao mentori i treneri, nego autoritet koga se bojimo, ne volimo i nerado razgovaramo o bilo čemu. Taj odnos učenika i profesora je bio mnogo zdraviji nego u našem školstvu. Vrata su im uvek bila otvorena, najbolji đaci su takodje imali ulogu asistenta profesora, i pomagali drugim učenicima. Bilo je to nešto što se jako poštovalo i vrednovalo u kasnijem školovanju. Takođe, svako od nas je mogao da se izrazi i u kreativnom smislu, pri tom ne mislim samo na likovnu umetnost, već i na sve ostale predmete. Sećam se projekata iz španskog gde smo u timu pravili kolaž, kuvali i prezentovali neku od meksičkih tradicija. Profesori su bili ti koji su motivisali učenike da što bolje nauče materiju, ne samo kroz testove i usmena odgovaranja, već i kroz timski rad i projekte.

          Nisam upoznala ni jednog profesora koji se nije zabrinuo kada bi neko od njegovih đaka loše uradio test. Njihova odgovornost je bila da nas zainteresuju za materiju i nauče do nekog zadovoljavajućeg nivoa, gde svako ko je hteo da bude najbolji morao je nešto malo i svog truda da uloži.

          Dakle, po završetku godine je bilo vrlo malo onih koji nisu položili neki predmet ili su morali da provedu leto učeći neki od predmeta. Bar ja nisam poznavla ni jednog. Pravila su takva da neki od sportista nisu ni mogli da igraju utakmice i da treniraju ako nisu imali dovoljno dobar prosek. Moralo se biti bar prosečno dobar u svemu ako želite da imate privilegiju da igrate za školu u bilo kom sportu.


          Nešto čega nisam bila svesna, niti razmišljala o tome, pre nego što sam otišla je da većina učenika poslednje godine srednje škole vozi auto. Oni već sa 16 godina mogu da voze i većina juniora (učenici 3. godine) su mogli da se kreću slobodno. Za mene je to predstavljalo mali problem kako sam bila aktivna i kao sportista, tj. ostajala posle škole na treninzima. Bilo je logistički nezgodno uklopiti sve pošto nisam mogla peške da idem od škole do kuće, mada sam od host porodice imala punu podršku što se tiče svih mojih dodatnih aktivnosti, tako da su mi izašli u susret kad god je treblo da me negde odvezu i dovezu. Takođe sam se sa drugim igračicama dogovarala i vozila se školskim autobusom, kada je to bilo moguće. Ono sto hoću da kažem je da u poređenju sa ostalim vršnjacima, nisam bila baš tako slobodna što se tiče kretanja. Od svega toga mi je najteže palo vreme pauze za ručak koja je po meni bila predugačka. Zaboravila sam tačno koliko je to dugo bilo, ali mislim da je trajalo preko sat vremena. Za nekog ko nije mogao često da ide van škole na ručak, bilo mi je strašno dosadno, iako sam gledala da iskorstim to vreme za bilo kakav domaći i učenje. Škola je nekako bila pusta u to doba i većina učenika je bila mlađa, i sa njima nisam imala zajedničke predmete. Posle nekog vremena sam našla grupu ljudi koja mi je odgovarala,i sa njima sam provodila taj vremenski period.

          Što se tiče bilo kakvog druženja van škole, više je to bilo u sklopu odbojke i sličnih sportskih aktivnosti, sa timom. Većinu svog slobodnog vremena sam provodila sa host porodicom, koji su se više nego potrudili da skoro svaki vikend bude dobro organizovan i avanturistički. Upravo sam njih zbog toga i izabrala, kada sam još pre polaska birala sa kojom porodicom želim da živim. Oni su se prestavili kao aktivni, sportski nastrojeni i kao avanturisti, što je mene privuklo. Drugih porodica se čak i ne sećam. Upravo je to razlog zbog čega su i oni mene prihvatili tako dobro. Znali su da će im dobro doći neko ko je aktivan i može da se uklopi sa njihovo troje dece. Za tih osam meseci, odnosno tridesetak vikenada, mislim da nije bilo par onih gde nismo imali nešto isplanirano. Osim odbojke i utakmica, do neke polovine novembra, vikendi sa prodicom su bili najzanimljiviji i najznačajniji deo mog iskustva. Vodili su me da upoznam što više delova regiona, pa čak i druge veće gradove u Americi kao sto su Njujork, Vašington, Sijetl. Ne samo što sam bila voljna da idem sa njima kud god su oni hteli da me vode, nego nisam želela ni da odem na matursko veče i ceremoniju koju je generacija priredila i organizovala. Osim toga, propustila sam i matursko veče u Srbiji sa XIV gimnazijom. I dan danas mi nije ni malo žao što sam se opredelila za putovanje i kvalitetno vreme sa host porodicom nego za ove ceremonije.

          Tokom perioda u Americi sam postala i mnogo otvorenija, samostalnija i organizovanija. Osim toga moje samopouzdanje je poraslo, pogotovo u akademskom smilsu. To se čak i ogledalo u mojoj odluci da nastavim školovanje na lokalnom Junior College-u. Sećate se savetnika, sa početka priče koji je imao vrlo pozitivan i značajan uticaj na mene – upravo je on taj koji me je usmerio na ovu stranu gde sam ja na kraju i dobila High School diplomu. Dakle, ne samo što sam završila razred, nego sam radila dodatne testove kako bih dobila diplomu sa kojom sam nakon toga mogla da apliciram na lokalni koledž. Iako ja tada nisam ni znala da li stvarno želim i mogu da se vratim na još dve godine, ipak sam sve odradila u slučaju da se na to odlučim. Moje iskustvo je pokazalo da je bolje otvoriti sebi vrata svuda i onda se odlučiti za sledeći korak. To sam naučila tada i koristila u svim drugim aspektima života kako bi dostigla svoje ciljeve. 

          Savet koji bih, danas, dala srednjoškolcima jeste da pažljivo izaberu mesto i porodicu. Postoji mnogo više informacija o destinacijama, školama i preko društvenih mreža se može i upoznati neko ko je odatle, tako da to treba iskoristiti. Sto se tiče odabira porodice, ja sam birala takvu da odgovara aktivnostima i mojim navikama. Kako sam ja bila aktivna i konstantno u pokretu, meni su oni odgovarali. Nekome bi možda smetalo što su sva deca iz porodice bila dosta mlađa od mene, mada je meni to bilo vrlo lepo, i osećala sam se kao uzor. Ovo iskustvo me je naučilo nešto vrlo značajno, i dan danas olaksava moje postojanje, a to je da budem svoja, odnosno da me nije briga sta ce ko da pomisli. Kultura u kojoj sam se našla, škola i njihov sistem edukacije, kao i porodica sa kojom sam živela su me svi zajedno naučili da nije sramota biti ono što jesi. Slobodno reći, voleti i pokazati se u svetlu u kome želite da vas drugi vide, je sasvim ok. Nekada nas društvo navede da se ponašamo drugačije, u Srbiji često i protiv nekih svojih principa, ali na kraju  ne možemo ići protiv onoga što jesmo. Svakome ko želi sebe da upozna bolje, da proširi vidike i da se oproba u jednom sasvim drugačijem svetu, oseti kulturu i ljude, bih preporučila da iskoristi ovakvu priliku. I dan danas sam u vrlo dobrim odnosima sa porodicom, svi smo se izmenili, porasli i odrasli. Negujemo taj odnos, razmenjujemo iskustva i družimo se kad god postoji prilika za tako nešto, gde nam društvene mreže još i olakšavaju ovaj proces.

          Ukoliko imate pitanje u vezi sa studijama u inostranstvu, pošaljite nam besplatan upit popunjavanjem upitnika ispod, i dobićete odgovor u najkraćem mogućem roku.

            high school exchange program USA international Experience via academica
            Razmena srednjoškolaca u Americi – priča Milice Stamenković

            Milica Stanković je danas uspešna i samostalna mlada dama koja krči svoj put ka uspešnoj karijeri. Ali kada bismo pogledali samo nekoliko godina unazad, videli bismo stidljivu devojčicu koja se sprema da godinu dana svoje srednje škole provede na studentskoj razmeni u Americi. Kako je ovo neverovatno iskustvo uticalo na nju i njen život i buduće odluke pričitajte u ovom iskrenom intervjuu koji Milica piše za Via Blog.

            VIA BLOG: Napišite nam ukratko nešto o sebi.

            Ja sam Milica Stanković iz Beograda. Završila sam XIV Beogradsku gimnaziju. Sa 17 godina sam otišla u Minesotu preko international Experience-a, nakon čega sam studirala Psihologiju na Američkom Univerzitetu McDaniel College-u u Budimpešti. Trenutno studiram Internacionalni Marketing u Bostonu na Hult Interantional Business School i radim za IVY. U poslednjih 6 godina sam zivela u  3 države i puno putovala.

            VIA BLOG: Kako se rodila ideja o odlasku na studentsku razmenu? Kada ste počeli sa pripremama?

            Uvek sam se osećala kao da ne pripadam svojoj sredini u kojoj sam odrasla. Želja za novim iskustvom, drugačijim životom i društvom me je odvela u Ameriku. Sa pripremama sam počela na jesen da bih na leto naredne godine otisla u Mineapolis.

            VIA BLOG: Na koji način ste se informisali? 

            Moja mama je ta koja me je informisala o toj mogućnosti. Malo je reći da sam bila presrećna. Doneti odluku da odem negde na godinu dana, da učim, živim drugačijim životom i otvorim svoj pogled na svet je sve što sam ikada želela.

            VIA BLOG: Koje procedure su Vam zadale najviše muke a šta biste izdvojili kao najlakše u procesu apliciranja?

            Morala sam puno formulara da popunim pri aplikaciji za international Experience, a zatim odvojeno i za vizu. Ne znam šta bih izdvojila kao najlakši deo procesa jer sam imala podršku lokalnih predstavnika iE.

            VIA BLOG: Da li ste zadovoljni podrškom International Experience organizacije tokom priprema za razmenu, i u toku same razmene?

            Tokom pripreme sam imala punu podršku koordinatora iz moje zemlje, ali sam imala malo teže iskustvo sa lokalnim koordinatorom u Americi. Na svu sreću sam imala divno iskustvo sa porodicom kod koje sam boravila. 

            VIA BLOG: Kakve utiske nosite iz Vaše host family u Americi?

            Najlepše moguće. U kontaktu smo i juče sam rezervisala kartu da odem da ih posetim nakon 3 godine. Veoma se radujem tom susretu i smatram da sam sam nakon godinu dana provedenih kod njih stekla prijatelje i još jednu porodicu, pored moje, za ceo život.

            VIA BLOG: Opišite nam školu koju ste pohađali i život u Americi.

            Iz te školske godine nosim samo najlepše uspomene. Društvo je bilo izuzetno, profesori uvek spremni da pomognu, a kvalitet nastave odličan. Pohadjala sam Patrick Henry High school i ponosna sam što sam bila njihov đak. Bila sam u step team-u, jer nisam sportski tip, a uvek sam volela ples. Takmičili smo se i osvojili treće mesto! Život je jako brz i ima puno domaćih zadataka i grupnih radova, ali sam jako zadovoljna svime što sam iskusila.

            VIA BLOG: Koji je najveći izazov s kojim ste se susreli u toku razmene?

            Najteži je početak, navići se na život 24 časa na engleskom. Posle sve postaje rutina, i danas, 6 godina kasnije, engleski mi je “maternji jezik”. Ništa mi nije bilo posebno teško, jer kada osoba ima otvoren um i srce, sve što mu se nadje na putu će biti šansa, a ne prepreka.

            VIA BLOG: Koje su glavne razlike života i školovanja između mesta iz koga dolazite i mesta gde ste otišli na razmenu?

            Sve je drugačije: kultura, jezik, prevozna sredstva, autoputevi, prodavnice, merne jedinice, način komunikacije itd. Ali sam se na sve jako brzo i lako navikla. 

            VIA BLOG: Šta je po Vašem mišljenju najvrednije iskustvo koje ste stekli tokom studentske razmene?

            Od stidljive devojke sam postala otvorena i komunikativna i pre svega samostalna.

            VIA BLOG: Šta biste voleli da poklonite budućim srednjoškolcima kao najvredniji savet ako se odluče da odu na studentsku razmenu?

            Jedina stvar za kojom žalim je sto nisam otišla ranije. Završila sam 4. godinu u Americi, ali ako imate plan da odete, predlažem da povežete 3. i 4. razred u različitim porodicama, jer će to biti neprocenljivo iskustvo kasnije.

            Ukoliko imate pitanje u vezi sa studijama i stipendijama u inostranstvu, pošaljite nam besplatan upit popunjavanjem upitnika ispod, i dobićete odgovor u najkraćem mogućem roku.